Društvo
Crna Gora pod nadzorom Brisela zbog Termoelektrane Pljevlja
Crna Gora, uprkos modernizaciji Termoelektrane Pljevlja, mora dokazati usklađenost s ekološkim standardima EU dok se priprema za pristupanje Uniji, upozorava predstavnik Energetske zajednice Adam Cveč.
Crna Gora se, uprkos opsežnoj ekološkoj modernizaciji Termoelektrane Pljevlja, i dalje suočava sa mogućnošću da bude utvrđeno kako ne poštuje pravila Energetske zajednice zbog rada ovog zastarjelog postrojenja na ugalj, izjavio je za BIRN Adam Cveč, šef Jedinice za dekarbonizaciju i upravljanje u Sekretarijatu Energetske zajednice.
Termoelektrana Pljevlja, jedina elektrana na ugalj u Crnoj Gori, ostaje najveći izazov za zelenu tranziciju zemlje. Puštena u rad 1982. godine, termoelektrana je u decembru 2020. prekoračila dozvoljeni limit od 20.000 radnih sati, što je dovelo do pokretanja postupka zbog povrede obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice.
Cveč je kazao da postupak pokrenut zbog prekoračenja dozvoljenog broja radnih sati termoelektrane Pljevlja još nije okončan.
„Termoelektrana Pljevlja već je prekoračila ograničenje od 20.000 radnih sati koje joj je bilo odobreno“, kazao je.
„Kada smo provjeravali stepen usklađenosti sa propisima, utvrdili smo da dostavljeni podaci ukazuju na prekoračenje dogovorenog ograničenja, zbog čega smo još 2021. godine pokrenuli postupak zbog kršenja Ugovora o osnivanju Energetske zajednice.“
Elektroprivreda Crne Gore sprovela je opsežnu ekološku modernizaciju Termoelektrane Pljevlja kako bi smanjila emisije štetnih materija, ali iz Sekretarijata Energetske zajednice poručuju da postupak još nije okončan i da će za utvrđivanje usklađenosti sa ekološkim standardima biti neophodni podaci o redovnom radu postrojenja tokom 2026. godine.
Eventualno članstvo Crne Gore u EU donijeće strože obaveze u oblasti zaštite životne sredine, uključujući učešće u EU Sistemu trgovine emisijama (EU ETS), što bi moglo značajno povećati troškove proizvodnje električne energije iz uglja.
Cveč je istakao da, iako je sprovedena tehnička modernizacija, budućnost Termoelektrane Pljevlja i kredibilitet Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine zavise od potvrđene usklađenosti s ekološkim standardima i jasne dugoročne strategije za Termoelektranu i pljevaljski region.
„S pravnog stanovišta, sada smo došli do faze u kojoj procjenjujemo novonastalo stanje u vezi s Termoelektranom na kojoj je sprovedena tehnička modernizacija“, kazao je Cveč. „Da li modernizovana Termoelektrana ispunjava važeće standarde emisija propisane Direktivom o industrijskim emisijama, tek treba utvrditi na osnovu provjerenih podataka o emisijama.“
Crna Gora mora obezbijediti da Termoelektrana Pljevlja ispunjava ekološke standarde u okviru procesa pristupanja EU, posebno u oblastima obuhvaćenim pregovaračkim Poglavljem 27 (Životna sredina i klimatske promjene) i Poglavljem 15 (Energetika). Ključne obaveze uključuju smanjenje emisija štetnih materija, dokazivanje usklađenosti s propisima na osnovu provjerenih podataka o radu postrojenja i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s ekološkim i energetskim propisima EU.
Crnogorske vlasti nastoje da završe pregovore o pristupanju EU do kraja 2026. godine i da Crna Gora postane članica EU do 2028. godine.
„Kada postanete članica EU, postupci zbog kršenja propisa mnogo su stroži od naših. Takva kršenja se shvataju ozbiljnije jer na kraju podrazumijevaju plaćanje novčanih kazni“, kazao je Cveč.
„Nešto mora da se promijeni, jer će sadašnje rezerve uglja, uz trenutni tempo eksploatacije, trajati 35 godina. Dakle, htjeli vi to ili ne, doći će dan kada u Pljevljima više neće biti uglja.“
Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore (NEKP), usvojen u decembru 2025. godine, usmjeren je na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, unapređenje energetske efikasnosti i jačanje energetske sigurnosti. Plan se bavi i postepenim prestankom upotrebe uglja, uz zahtjev za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto i dostizanje udjela obnovljivih izvora energije od najmanje 50 odsto u bruto finalnoj potrošnji energije.
Cveč je ukazao na ekonomske posljedice kada u EU počne da se primjenjuje određivanje cijene emisija ugljenika.
„Kada dođe dan da Crna Gora pristupi Evropskoj uniji, postaće punopravna država članica usklađena sa svim propisima“, kazao je. „Odmah, od prvog dana, Crna Gora će biti uključena u veoma složen sistem trgovanja emisijama, s cijenom od 80 eura po toni. Čak i ako postoji politički podsticaj da se tranzicija odloži, pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji moglo bi je zapravo ubrzati. Međutim, tu postoji velika zamka: ako se unaprijed ne razmisli o tome kako postepeno prestati sa upotrebom uglja, suočićete se sa šokom zbog pristupanja EU.“
Evropska komisija je u Izvještaju o napretku za 2025. godinu ukazala na nedostatke u oblastima kvaliteta vazduha, upravljanja otpadom i vodama, zaštite prirode i klimatskih politika, kao i na slabe administrativne i inspekcijske kapacitete. Takođe je konstatovala spor napredak u ispunjavanju završnih mjerila za pregovaračko Poglavlje 27.
Što se tiče Poglavlja 15, Komisija je ocijenila da je Crna Gora dostigla dobar nivo pripremljenosti, ali da su potrebne dodatne reforme za usklađivanje energetskog sektora sa standardima EU.
Cveč je istakao da, iako postoje formalne sankcije u okviru Energetske zajednice, politički pritisak i nadzor javnosti često imaju neposredniji uticaj.
„Imamo sistem za sprovođenje propisa koji potencijalno podrazumijeva sankcije protiv ugovornih strana, ali te sankcije su simbolične, poput privremenog oduzimanja prava glasa“, rekao je.
„Javna svijest i percepcija takođe pokreću promjene... Kada neka država krši propise, to često izaziva opsežnu javnu raspravu. Imamo mogućnost da javno prozovemo prekršioce.“
Govoreći o razvoju obnovljivih izvora energije, Cveč je ukazao na potrebu balansiranja između ubrzanog razvoja projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana i očuvanja prirode, pozivajući se na iskustva iz prethodnog širenja mreže malih hidroelektrana u regionu.
„U samoj Evropskoj uniji postoji velika dilema i važno pitanje: u kojoj mjeri bi trebalo ubrzati realizaciju projekata obnovljivih izvora energije zbog energetske tranzicije, po cijenu blažeg pristupa ekološkim propisima.“
„Područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije pažljivo se određuju tako da mogućnost sukoba u vezi sa zaštitom životne sredine bude što manja... poput degradiranih područja, nekadašnjih rudnika uglja ili bivših industrijskih lokacija, gdje neće biti mnogo sukoba s lokalnim zajednicama i gdje se ne ugrožavaju ekosistemi“, kazao je.
Sekretarijat Energetske zajednice aktivno podržava razvoj obnovljivih izvora energije kroz Centar za ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije, pružajući tehničku pomoć zemljama Zapadnog Balkana u pronalaženju pogodnih lokacija, pojednostavljivanju procedura i uključivanju mjera zaštite životne sredine i društvenih interesa u planiranje.