Hronika
EK zabrinuta zbog sudskih postupaka i uticaja medija u slučaju Raonić
Evropska komisija ukazuje na dugotrajne sudske sporove oko imenovanja generalnog direktora RTCG i rastući uticaj medija iz Srbije, uz verbalne napade funkcionera na novinare.

Evropska komisija izražava zabrinutost zbog dugotrajnih sudskih postupaka i različitih odluka u vezi sa imenovanjem generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Borisa Raonića, što utiče na institucionalnu stabilnost RTCG.
U izvještaju EK za Crnu Goru navodi se da su nastavljeni sudski sporovi u vezi sa imenovanjem generalnog direktora RTCG iz 2024. godine, sa više paralelnih postupaka pred domaćim sudovima. U martu je Viši sud u Podgorici donio dvije različite odluke: jednom je ukinuta prvostepena presuda kojom je imenovanje proglašeno nezakonitim, dok je drugom naloženo ponovno suđenje pred prvostepenim sudom.
U junu 2026. Viši sud je donio pravosnažnu presudu kojom su bivši predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević i tri bivša člana osuđeni na uslovne kazne zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u vezi sa ponovnim imenovanjem generalnog direktora RTCG 2023. godine.
Izvještaj podsjeća da je novi Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG obezbijedio predvidivo finansiranje javnog servisa na nivou od 1,34 odsto državnog budžeta, čime je ojačana finansijska nezavisnost i održivost RTCG. Takođe, u junu 2026. potpisan je novi kolektivni ugovor kojim su povećane zarade i unaprijeđena prava zaposlenih.
EK ističe da Crna Gora obezbjeđuje zakonske garancije slobode izražavanja i podsticajno okruženje za rad medija, uz politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima, iako se pojedinačni napadi i dalje dešavaju.
Međutim, upozorava se na slučajeve oštrih verbalnih napada na predstavnike medija od strane javnih funkcionera i političkih partija, uključujući visoke zvaničnike iz sektora bezbjednosti i odbrane.
Tokom 2025. godine zabilježeno je najmanje 33 slučaja zastrašivanja novinara, uglavnom putem interneta, uključujući prijetnje i verbalno uznemiravanje, pri čemu su novinarke bile nesrazmjerno pogođene.
Tužilaštva su tokom 2025. postupala u 35 predmeta vezanih za napade na novinare, od kojih je većina riješena, ali je napredak u starim slučajevima bio mali. Posebno je istaknuto produženje sudskog postupka za ranjavanje istraživačke novinarke Olivere Lakić iz 2018. godine.
Vlada je u martu 2026. osnovala međuinstitucionalnu radnu grupu za sprovođenje Mehanizma za bezbjednost medijskih radnika, koji je do jula 2026. primio 22 prijave prijetnji novinarima, uglavnom putem interneta. Mehanizam je obezbijedio pravnu i psihološku podršku, bolju koordinaciju sa policijom i tužilaštvom, te SOS liniju za prijave.
EK navodi da Crna Gora još nema zakonodavstvo usklađeno sa EU za borbu protiv SLAPP tužbi, zbog čega novinari mogu biti izloženi pravnom zastrašivanju.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama usvojen u decembru 2025. godine uveo je mehanizam inspekcijskog nadzora i usklađen je sa pravnom tekovinom EU, ali izazovi u primjeni i dalje postoje.
Medijsko zakonodavstvo je uglavnom usklađeno sa EU i primjenjuje se, uz napore da se obezbijedi puna primjena. Novi članovi Savjeta RTCG i AMU postepeno se imenuju, a Medijski savjet za samoregulaciju broji 80 članova.
Državno finansiranje medija je značajno povećano, doprinoseći finansijskoj održivosti komercijalnih medija, iako na tržištu dominiraju kompanije u regionalnom i međunarodnom vlasništvu. Tri od četiri privatna televizijska kanala sa nacionalnom pokrivenošću su u većinskom stranom vlasništvu.
Transparentnost vlasništva nad medijima je unaprijeđena zahvaljujući digitalnoj platformi AMU i Registru vlasništva nad medijima ministarstva.
Zabilježena je zabrinutost zbog snažnog uticaja medija iz Srbije i lokalnih medija u vlasništvu kompanija iz Srbije, posebno zbog narativa usmjerenih protiv prava i govora mržnje. U maju je AMU izrekla šestomjesečnu zabranu emitovanja televiziji Informer zbog klevetničkih sadržaja i podsticanja mržnje.
Sindikat medija i profesionalne organizacije aktivno rade na unapređenju uslova rada i profesionalnih standarda, ali granski kolektivni ugovor još nije zaključen, što otežava ostvarivanje radnih prava. Zarade novinara su i dalje ispod državnog prosjeka.
"Sindikalni predstavnici u RTCG izrazili su zabrinutost zbog, kako smatraju, neprimjerenih pritisaka rukovodstva, diskriminacije po osnovu sindikalnog djelovanja", navodi se u izvještaju.