Kašćelan: Ne možemo govoriti o održivom i ostvarivom planu kada je u pitanju zatvaranje svih poglavlja do kraja godine

Nije ostalo previše prostora, smatra Kašćelan, za politički marketing ili licitiranje rokom za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, jer je, zaključno sa juče, Crna Gora zatvorila svega 18 od 33 pregovaračka poglavlja, odnosno 55 odsto ukupnog broja. – Nalazimo se u trećem kvartalu 2026. godine i mislim da je već sada dovoljno jasno i izvjesno da je takav cilj neostvariv.

Na neodrživost tog cilja mi iz CGO-a ukazivali smo još od samog nastanka tog političkog narativa, jer bismo ga prije nazvali političkim narativom nego održivim planom. Kontinuirano smo upozoravali da ne treba postavljati tako ambiciozne ciljeve, prije svega zbog adekvatne i fer komunikacije sa građanima. Tome u prilog govori i činjenica da je sa jučerašnje konferencije poslata jasna poruka.

Marta Kos je rekla da to što Crna Gora eventualno ne uspije da do kraja godine okonča pregovore, ne mora automatski značiti da će se pomjeriti i krajnji rok za članstvo u Evropskoj uniji, već da on može ostati rezervisan za 2028. godinu. Mislim da je to dovoljno jasna poruka, jer je upravo ona jedan od političkih aktera koji je pokazivao najviše entuzijazma u Evropskoj komisiji.

Na taj način potvrdila je da ne možemo govoriti o održivom i ostvarivom planu kada je u pitanju zatvaranje svih poglavlja do kraja godine – rekao je Kašćelan. Kaže da je jedan od ključnih faktora u pristupnom procesu unutrašnji politički konsenzus, te da taj proces od samog početka nije imao linearan tok. Na početku pregovora 2012.

godine postojao je široki politički konsenzus, nakon čega su uslijedile političke krize i bojkot tadašnje vlasti od strane opozicije, koja nije učestvovala u radu parlamenta, zbog čega nijesu usvajana, kako kaže, ključna zakonska rješenja za evropsku budućnost Crne Gore. Potom je uslijedila nova politička kriza izazvana bojkotom sadašnje opozicije, nekadašnje vlasti.

– Vrlo je važno i pozitivno to što je postignut dogovor i što je ta kriza na neki način prevaziđena. Međutim, kada govorimo o ustavnim izmjenama, nepravedno se zanemaruje činjenica da je jedan od problema bilo nepravovremeno adresiranje tog pitanja. Za ustavne promjene znali smo da će nas čekati u jednom trenutku. U krajnjem slučaju, to pitanje bilo je dijelom obuhvaćeno Reformskom agendom u okviru Plana rasta.

Vlada Crne Gore je, u namjeri da to pitanje riješi do isteka inicijalnog roka predviđenog Reformskom agendom, odnosno do juna 2025. godine, Skupštini uputila prijedlog izmjena dijela Ustava koji se odnosi na unapređenje nezavisnosti pravosuđa. Međutim, taj prijedlog nije ušao u dublju skupštinsku proceduru, već je razmatran na Ustavnom odboru.

Gotovo godinu kasnije Vlada je upravo to iskoristila kao pravni osnov da povuče sopstveni prijedlog i uputi novi, koji je ovoga puta bio dopunjen odredbama koje se odnose na Tužilački savjet – podsjetio je Kašćelan. Smatra da se stvara narativ prema kojem se proces evropskih integracija svodi isključivo na usvajanje zakona, bez vidljivih benefita takvog djelovanja.

Paradoks je, kaže on, što se zarad članstva u Evropskoj uniji, koje bi trebalo da podrazumijeva unapređenje demokratskih procedura i standarda, istovremeno degradira uloga parlamenta i narušavaju demokratske procedure koje bi trebalo da budu ključne. CGO je predstavio istraživanje EU-Matrix, koje mjeri politički uticaj poslanika u Evropskom parlamentu.

Rezultati pokazuju da je Evropski parlament fragmentizovan i da u njemu djeluju različite političke grupacije, te da najveći uticaj imaju poslanici iz najbrojnijih političkih grupa. – Izvjestilac za Crnu Goru nije među najuticajnijim poslanicima Evropskog parlamenta. S druge strane, Tonino Picula, prethodni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, nalazi se na listi najuticajnijih kada je riječ o oblasti spoljne politike Evropske unije, što može biti izuzetno značajno.

On je sada izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. Nosioci ovog procesa trebalo bi da imaju u vidu uticaj samih europarlamentaraca, jer je sastavni dio političkog procesa i lobiranje, pa je važno znati na kojoj adresi ga treba tražiti – zaključio je Kašćelan.