Društvo
Kina se priprema za promjenu režima u Rusiji, navodi Volstrit žurnal
Kineski predsjednik Si Đinping ranije je hvalio Vladimira Putina, ali se odnosi značajno mijenjaju nakon rata u Ukrajini. Kina jača veze sa ruskom elitom koja bi mogla doći na vlast nakon Putina.
Kineski predsjednik Si Đinping je 2013. godine ruskog lidera Vladimira Putina nazivao uzorom i hvalio njegov globalni uticaj. Međutim, nakon potpune invazije na Ukrajinu, odnosi između Kine i Rusije su se značajno promijenili.
Četvorogodišnji rat i međunarodna izolacija promijenili su poziciju Vladimira Putina u odnosima sa Kinom. Ruski predsjednik sve češće nastupa kao strana koja traži ustupke, a ne ona koja postavlja uslove, dok se Peking postupno priprema za njegov mogući odlazak s vlasti.
Danas se gotovo 40 odsto ruske spoljne trgovine odvija s Kinom, dok ruski udio u kineskoj trgovini iznosi manje od četiri odsto. Zbog tolike razlike u ekonomskim odnosima, Putin se u komunikaciji s Pekingom sve više nalazi u podređenom položaju.
Tokom Putinove posjete Pekingu u maju ove godine, ruska strana se nadala potpisivanju ugovora o gasovodu Snaga Sibira 2. Kineski zvaničnici su, međutim, uslovili projekat prodajom gasa po cijenama koje vrijede na ruskom domaćem tržištu, što bi praktično značilo da bi Kremlj morao subvencionisati gradnju. Ugovor na kraju nije potpisan.
Njemački preduzetnik Jerg Vutke je situaciju opisao riječima: "Si je Putina primio kao car gosta u svom dvorcu i poslao ga kući."
Promjena u odnosima vidljiva je i kroz simboliku. Nakon Putinove posjete, kineski mediji su objavili fotografiju na kojoj ruski predsjednik gleda u zajednički portret sa Sijem. Iz Pekinga tvrde da cilj takvog kadra nije bio poniziti ruskog predsjednika.
Kineske zvaničnike zabrinjava i vojna saradnja Rusije sa Sjevernom Korejom. Peking se pribojava da bi prenos ruske tehnologije mogao ojačati nuklearne kapacitete Pjongjanga, što bi Južnu Koreju i Japan dodatno približilo Sjedinjenim Državama.
Istovremeno, Kina jača veze sa ruskom elitom koja bi mogla vladati Rusijom nakon Putina. Peking time gradi dugoročne odnose i sa potencijalnim budućim vođstvom Rusije, a ne samo sa sadašnjom vlašću, što je signal da u Kini na neki način očekuju promjenu Putinovog režima.
Krajem juna Peking je javno pozvao Kijev i Moskvu na prekid neprijateljstava i povratak pregovorima. Tom prilikom je jedan kineski diplomata prvi put spomenuo i patnju ukrajinskih civila.
Ipak, početkom jula objavljeno je da su Rusija i Kina održale tajne vojne vježbe povezane s ratom u Ukrajini. Na vježbama su učestvovali generali obje vojske, a njihovu pripremu lično je odobrio ruski ministar odbrane.