Društvo
Ne nazire se kraj ratu između SAD i Irana
U regionu je malo nade za brzo rješenje sukoba, dok dvije strane i dalje ne uspijevaju da postignu dogovor o kontroli nad Hormuškim moreuzom.
Kako se rat Sjedinjenih Američkih Država i Irana nastavlja, malo je znakova da diplomatija može zaustaviti sukobe.
Napori arapskih zemalja, Pakistana i drugih posrednika da obnove pregovore ili ponovo uspostave primirje nijesu pokazali javne znake napretka, a opšti utisak na Bliskom istoku i šire jeste da će se borbe za sada jednostavno nastaviti, prema riječima dvojice analitičara i osobe upoznate sa situacijom.
„Bijela kuća zapravo nije sigurna kuda ovo vodi“, kazao je bivši američki zvaničnik koji je u kontaktu sa ljudima iz administracije predsjednika Donalda Trampa. Kao i drugi sagovornici citirani u tekstu, dobio je anonimnost kako bi mogao da govori o osjetljivim razgovorima. „Ovo bi moglo da potraje. Između Irana i SAD nema povjerenja, a to je osnova za bilo kakvu diplomatiju.“
Obnovljeni sukob uključuje pomorsku blokadu iranskog brodarstva koju sprovode SAD, kao i višestruke napade Teherana na američke saveznike.
Predsjednik Donald Tramp jasno je stavio do znanja da Teheran mora da se odrekne kontrole nad ključnim energetskim plovnim rutama u Hormuškom moreuzu. Međutim, Iran je ranije izdržao slične napade i uspio da i dalje ugrožava transport nafte dronovima i raketama, pa nije jasno na koji način bi najnovija kampanja eliminisala tu prijetnju.
„Mislim da će predsjednik pokušati da uništi iranske kapacitete kojima se ugrožava moreuz“, kazao je Fred Fajlits , bivši šef kabineta Savjeta za nacionalnu bezbjednost Donalda Trampa i potpredsjednik organizacije American Security pri American First Policy Institute. „Mislim da ćemo morati da primijenimo takozvanu strategiju košenja trave, u kojoj će SAD i Izrael vojno odgovarati na provokacije, a onda možda jednostavno moramo čekati dok iranski narod ne preuzme svoju zemlju nazad.“
Tramp je u utorak ipak napravio određeni ustupak kada je promijenio raniju odluku i saopštio da SAD neće uvesti naknadu od 20 odsto zemljama koje prevoze robu kroz moreuz. Umjesto toga, rekao je da će američka mornarica pomagati brodovima u prolasku kroz plovni put u zamjenu za investicione sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama.
„Iran je postigao dogovor, a onda ga je prekršio“, kazala je portparolka Bijele kuće Olivija Vejls . „Iako je želja predsjednika Trampa uvijek mir i diplomatija, ovaj dogovor zasniva se na ispunjenju obaveza, a postupci Irana predstavljaju neuspjeh da ih poštuje.“
Najnoviji zaokret predstavlja obilježje procesa donošenja odluka američkog predsjednika i politike vođene iz trenutka u trenutak koju on često primjenjuje.
Ipak, saveznici Bijele kuće smatraju američki odgovor neophodnim.
„Tramp mora da odgovori kada Iranci prekrše dogovor i mislim da upravo to radi“, rekao je Aleks Grej , bivši šef kabineta Savjeta za nacionalnu bezbjednost tokom Trampovog prvog mandata. „Ne možemo se vratiti u ravnotežu osim ako Amerikanci ne pokažu spremnost da eskaliraju kada je to potrebno. Mislim da je ovo više taktički odgovor na njihovo loše ponašanje.“
Neposredno prije nego što je blokada trebalo da stupi na snagu u utorak, Iran je pokrenuo novi talas raketnih i napada dronovima na Bahrein, Jordan i Kuvajt, zemlje koje na svojoj teritoriji imaju američke vojne baze. Iranski napadi dogodili su se manje od jednog dana nakon razornog petočasovnog američkog vazdušnog napada na ciljeve u Iranu.
Vojska Kuvajta saopštila je da je samo ta zemlja oborila 33 drona, jednu krstareću raketu i jednu balističku raketu.
Američka vojska i dalje održava snažno prisustvo na Bliskom istoku, što je dodatni pokazatelj da neprijateljstva traju.
SAD u regionu imaju dva nosača aviona, dio flote od oko 20 ratnih brodova i kontingent od 2.500 marinaca na moru. Većina brodova sposobna je da ispaljuje rakete dugog dometa, dok su borbeni avioni i dalekometna raketna artiljerija raspoređeni u savezničkim zemljama duž Persijskog zaliva.
Ukupno, oko 50.000 američkih vojnika raspoređeno je na Bliskom istoku od početka rata krajem februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne napade na ciljeve povezane sa iranskom vladom i vojskom.
„Arsenal je i dalje na mjestu“, kazao je jedan američki zvaničnik. „Tu smo, mijenjamo pojedine djelove, ali ne odlazimo.“
Američka Centralna komanda saopštila je u izjavi da su američke snage u utorak uveče po lokalnom vremenu „započele dodatni talas napada na Iran kako bi nastavile da oslabljuju iranske kapacitete korišćene za napade na komercijalne brodove u Hormuškom moreuzu“. Napadi su izvedeni „dok se američke snage pripremaju za nastavak pomorske blokade iranskih luka i priobalnih područja“.
Obavještajna kompanija Windward, koja prati pomorski saobraćaj kroz moreuz, saopštila je u utorak da prati 23 broda u Persijskom zalivu koji se vode kao „potencijalni probijači blokade“, od kojih je 10 prevozilo teret vrijedan oko 432,3 miliona dolara.
Višemjesečno zagušenje pomorskog saobraćaja i dalje čeka konačan i funkcionalan sporazum koji bi omogućio nastavak plovidbe kroz moreuz. Iako su SAD i Iran prije samo mjesec postigli memorandum o razumijevanju čiji je cilj bio zaustavljanje borbi, obje strane su od tada optuživale onu drugu za višestruko kršenje njegovih odredbi.
Iran je, na primjer, sporazum tumačio kao davanje kontrole nad moreuzom Teheranu, kroz koji prolazi ključna količina svjetske nafte, đubriva i drugih važnih roba. SAD su, međutim, pokušavale da pomognu brodovima da prođu kroz prolaz na načine koje je Iran smatrao kršenjem dogovora. Vašington je tvrdio da je iransko gađanje komercijalnih brodova koji pokušavaju da prođu kroz moreuz potkopalo primirje.
Tokom samita NATO-a ovog mjeseca u Ankari, Turska, Tramp je proglasio kraj primirja.
„Za mene, mislim da je gotovo“, rekao je po dolasku na skup, samo nekoliko sati nakon što su američke snage izvele napade na iranske vojne lokacije kao odgovor na iranske napade na komercijalne brodove.
Najnovije vijesti u vašem džepu!