Novi test iz krvi mogao bi da predvidi rizik od Alchajmerove bolesti

Tokom deset godina taj rizik bio je čak 78 odsto veći, iako su ti podaci nešto manje pouzdani, prenosi CNN.

• To nam govori da ćemo u budućnosti moći da koristimo testove krvi koji mjere p-tau217 kako bismo procijenili individualni rizik osobe od razvoja kognitivnih poremećaja - rekla je glavna autorka studije Rejčel Bakli, vanredna profesorica neurologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard.

Do sada je dijagnostikovanje Alchajmerove bolesti uglavnom zahtijevalo skupe i invazivne procedure, poput PET snimanja mozga ili lumbalne punkcije. Međutim, testovi krvi koji mjere nivo fosforilisanog proteina tau 217 (p-tau217) mogu veoma pouzdano ukazati na nakupljanje beta-amiloidnih plakova u mozgu, objasnila je Bakli.

Beta-amiloidni plakovi izazivaju upalu i narušavaju komunikaciju između neurona, a mogu početi da se nakupljaju decenijama prije nego što se pojave prvi problemi s pamćenjem ili druge kognitivne smetnje – čak i kod ljudi u tridesetim i četrdesetim godinama života.

Kako se količina beta-amiloida povećava, u nervnim ćelijama počinju da se gomilaju proteini tau, stvarajući zapetljane nakupine koje dovode do propadanja i odumiranja neurona. Kod pojedinih bolesti, poput frontotemporalne demencije, tau se može nakupljati i bez prisustva amiloida.

Bakli naglašava da visok nivo amiloida ili tau proteina sam po sebi ne znači da će osoba razviti demenciju.

• Međutim, kada se rana faza nakupljanja tau proteina kombinuje s veoma visokim nivoom amiloida, čini se da upravo amiloid pokreće proces širenja bolesti kroz mozak - rekla je ona. „Vjerujemo da nam test p-tau217 može pokazati trenutak kada amiloid počinje da izaziva taj proces.“

Test nije namijenjen zdravim osobama

Stručnjaci ističu da se ovakvi testovi trenutno ne preporučuju osobama koje nemaju simptome, već da mogu biti korisni kod ljudi s blagim kognitivnim poremećajima ili uznapredovalom demencijom.

• Nadamo se da će jednog dana test p-tau217 funkcionisati poput testova kojima procjenjujemo rizik od dijabetesa ili srčanog udara – samo što bi ovaj procjenjivao rizik od Alchajmerove bolesti i demencije - rekla je Bakli, koja istražuje poremećaje pamćenja u Institutu za neuronauke Mas Dženeral Brigam u Bostonu.

Kako bi test mogao da se koristi

Iako testovi krvi predstavljaju veliki napredak, njihovi rezultati ne bi smjeli da budu jedini osnov za procjenu rizika, smatra dr Ričard Ajzakson, direktor istraživanja u Institutu za neurodegenerativne bolesti na Floridi, koji nije učestvovao u studiji.

• Nikada ne bih naručio samo test p-tau217. On pokazuje samo jedan dio složene biološke slike - rekao je Ajzakson.

Kod svojih pacijenata koristi više različitih analiza krvi i testova kognitivnih funkcija kako bi provjerio rezultate.

• Ako se uradi samo jedan test, povećava se mogućnost manje značajnih rezultata ili lažno pozitivnih nalaza. Čak i obična prehlada ili problemi s bubrezima mogu uticati na rezultate - upozorio je.

Umjesto da ih koristi isključivo za postavljanje dijagnoze, Ajzakson ove testove primjenjuje kako bi pratio da li terapija i promjene životnih navika daju rezultate.

• U našoj laboratoriji istražujemo mogućnost da ovi testovi funkcionišu kao lampica upozorenja na instrument-tabli automobila. Ako osoba ima jednu ili dvije kopije gena APOE4 i visoke nivoe odgovarajućih proteina, pravilna ishrana, fizička aktivnost, upravljanje stresom i druge preventivne mjere mogu pomoći u njihovom smanjenju - rekao je.

Prema njegovim riječima, individualno prilagođene promjene načina života – zdravija ishrana, redovno vježbanje, kvalitetan san, društvena aktivnost i kontrola šećera, holesterola i drugih faktora rizika – kod pojedinih pacijenata dovele su do smanjenja nivoa amiloida i tau proteina.

Do 45 odsto slučajeva demencije moglo bi da se spriječi

• Istraživanja pokazuju da se do 45 odsto slučajeva demencije može spriječiti promjenama životnih navika, poput fizičke aktivnosti, pravilne ishrane, društvene angažovanosti, kognitivnog treninga i kontrole vaskularnih i metaboličkih faktora rizika - rekla je Lora Nisenbaum, vršiteljka dužnosti glavne naučne direktorice Fondacije za otkrivanje ljekova protiv Alchajmerove bolesti.

Ona naglašava da test krvi nije dijagnoza.

• Rezultati se tumače zajedno s kognitivnim testovima i isključivanjem drugih mogućih uzroka kognitivnih poremećaja - rekla je.

Potrebna su dodatna istraživanja

Rezultati studije, koji će biti predstavljeni na Međunarodnoj konferenciji Udruženja za Alchajmerovu bolest i objavljeni u časopisu JAMA, zasnivaju se na ponovnoj analizi šest opservacionih i kliničkih istraživanja sprovedenih u Australiji, Sjevernoj Americi i Japanu.

U istraživanju je učestvovalo skoro 2.700 starijih osoba bez znakova kognitivnog propadanja. Na početku su svi ispitanici uradili PET snimanje mozga i test p-tau217, a zatim su praćeni i do 21 godine.

Pokazalo se da su više početne vrijednosti p-tau217 bile značajno povezane s većim rizikom od razvoja kognitivnih poremećaja, pri čemu je rizik rastao tokom vremena.

Rezultati su ostali značajni čak i kada su istraživači uzeli u obzir nalaze PET snimanja i genetske faktore rizika, poput varijante gena APOE4. Jedna kopija ovog gena može udvostručiti ili utrostručiti rizik od Alchajmerove bolesti, dok dvije kopije mogu povećati rizik deset puta ili više.

Ipak, Bakli upozorava da je istraživanje još u ranoj fazi i da rezultate treba potvrditi na većim i raznovrsnijim grupama ispitanika.

Druga studija predstavljena na istoj konferenciji pratila je kako ljekari opšte prakse i specijalisti koriste kombinovani test koji mjeri beta-amiloid i p-tau217 kod oko 1.300 pacijenata sa simptomima demencije.

Ljekari opšte prakse koristili su test kako bi isključili Alchajmerovu bolest kod oko 30 odsto pacijenata. Kada je nalaz bio pozitivan, češće su upućivali pacijente specijalistima nego što su odmah postavljali dijagnozu.

Specijalisti za demenciju promijenili su prvobitnu dijagnozu kod oko 20 odsto pacijenata i bili su više od 50 odsto skloniji da odmah postave dijagnozu Alchajmerove bolesti kada je test bio pozitivan.

• Još smo u ranoj fazi učenja kako da ljekari najbolje koriste ove testove. Pacijenti i njihove porodice žele što raniju dijagnozu. Iako nijesu savršeni, testovi krvi u kombinaciji s procjenom kognitivnih funkcija mogli bi da popune važnu prazninu u dijagnostici Alchajmerove bolesti - rekla je Nisenbaum.