Pravilović: Sloboda i državnost trajne obaveze savremenih generacija

Danas obilježavamo jedan od najsvjetlijih datuma crnogorske istorije. Malo je naroda koji u jednom datumu nose dvije velike pobjede, saopštio je predsjednik UBNOR-a Borislav Pravilović povodom Dana državnosti i Dana ustanka crnogorskog naroda.

Prvu, kako je naveo, kada je 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu međunarodno potvrđena državnost Crne Gore i priznat njen međunarodno-pravni subjektivitet.

Tada je, istakao je, svijet priznao ono što je Crna Gora vjekovima dokazivala – da je sloboda vrijedna svake žrtve i da se dostojanstvo jednog naroda ne može pokoriti.

Drugu, kako je dodao, kada je 13. jula 1941. godine crnogorski narod među prvima u porobljenoj Evropi ustao protiv fašizma, birajući slobodu umjesto pokornosti i ljudsko dostojanstvo umjesto straha.

Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi, događaj koji je, prema njegovim riječima, potvrdio da veličinu jednog naroda ne određuje njegova brojnost niti površina teritorije na kojoj živi, ustanak koji je vratio Crnu Goru na političku mapu Evrope.

To je bio početak borbe protiv fašizma i okupacije, početak socijalističke revolucije, početak obnove crnogorske državnosti i emancipacije crnogorske nacije, naveo je Pravilović.

Zbog toga je, kako je kazao, trinaestojulski ustanak veličanstven.

Naša istorija je ispisana bitkama, odricanjima i žrtvama brojnih generacija koje nijesu imale privilegiju da žive u miru, ali su imale snagu da stvaraju za one koji dolaze poslije njih, rekao je on.

Njima dugujemo zahvalnost, ali sama zahvalnost nije dovoljna, poručio je Pravilović, dodajući da najveći dug prema precima vraćamo tako što ćemo ostaviti bolju državu našoj đeci.

Danas živimo u miru, ali, kako je upozorio, ne smijemo zaboraviti da i danas postoje poražene ideologije koje ne odustaju od velikodržavnih projekata, posmatrajući Crnu Goru kao plijen, a ne kao ravnopravnu i suverenu državu.

Da bismo bili dostojni naših predaka, našu borbu moramo voditi znanjem, odgovornošću, pravdom, ekonomskim razvojem i izgradnjom institucija kojima građani vjeruju, istakao je Pravilović.

Kako je nadalje naveo, generacija smo koja je izborila međunarodno priznanje države, a na nama je da ostvarimo još jedan veliki san o kojem su sanjale mnoge generacije prije nas – da Crnu Goru vratimo onamo gdje je uvijek i pripadala, evropskoj porodici naroda.

Ako je Berlinski kongres 1878. godine međunarodno potvrdio crnogorsku državnost, onda će članstvo u Evropskoj uniji predstavljati njenu punu evropsku afirmaciju 21. vijeka, kazao je Pravilović.

Ako je 13. jul 1941. godine bio izbor slobode protiv tiranije, onda je evropski put današnje Crne Gore izbor demokratije, vladavine prava i zajedništva među slobodnim evropskim narodima, dodao je on, navodeći da je to ista vrednosna nit i ista ideja slobode prilagođena vremenu u kojem živimo.

Onog dana kada zastava Crne Gore bude vijorila među zastavama svih država članica Evropske unije, to će biti pobjeda svih generacija koje su vjerovale u slobodnu, dostojanstvenu i evropsku Crnu Goru, rekao je Pravilović.

Na to nas, kako je istakao, naša istorija obavezuje, a budućnost naše đece poziva.

Neka nas 13. jul uvijek podsjeća da sloboda nije poklonjena, da se država ne podrazumijeva i da se zajedništvo mora graditi svakog dana, poručio je Pravilović.

Neka živi antifašistička i evropska Crna Gora, zaključio je on uz čestitku i poruku:

Srećan vam Dan državnosti. Da je vječna Crna Gora.

Vijenci su položeni na Čevu i ispred Spomen-kosturnice.

Najnovije vijesti u vašem džepu!