Društvo
Rusija poslala Amerikanca i dvoje kosmonauta na Međunarodnu svemirsku stanicu uz rijetku posjetu šefa NASA-e
Rusija je iz Kazahstana lansirala dvoje kosmonauta i jednog američkog astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu, dok je šef NASA-e doputovao na Bajkonur u rijetku posjetu.
Saradnja NASA-e i ruske svemirske agencije Roskosmos na Međunarodnoj svemirskoj stanici, staroj 27 godina, opstala je uprkos višegodišnjim tenzijama između dvije zemlje, uključujući i rat Rusije u Ukrajini, prije svega zbog tehničke neophodnosti.
Rusija je iz Kazahstana poslala dvoje kosmonauta i jednog američkog astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu, nastavljajući letove sa posadom sa nedavno popravljene lansirne rampe, uz rijetko zajedničko prisustvo čelnika NASA-e i ruske svemirske agencije.
Američki astronaut Anil Menon i kosmonauti Pjotr Dubrov i Ana Kikina poletjeli su sa kosmodroma Bajkonur ruskom letjelicom Sojuz MS-29 ka Međunarodnoj svemirskoj stanici, gdje će provesti oko osam mjeseci kao 75. smjena posade stanice.
Posada je stigla u svemirsku laboratoriju, veličine fudbalskog terena, nešto više od tri sata kasnije, dok je stanica kružila iznad Sredozemnog mora. Tamo su se pridružili trojici Amerikanaca, dvojici Evropljana i dvojici Rusa koji su već bili na stanici.
Administrator NASA Džared Ajzakman doputovao je na Bajkonur kako bi se sastao sa direktorom Roskosmosa Dmitrijem Bakanovom i prisustvovao lansiranju. To je bila prva posjeta jednog čelnika NASA-e ruskom lansirnom centru od 2018. godine.
Tenzije zbog rata Rusije u Ukrajini uglavnom su sprečavale Bila Nelsona, nekadašnjeg šefa NASA-e u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, da ide u takve posjete.
Misija Ekspedicija 75 bila je prvi svemirski let za Menona, koji ima 49 godina. Ajzakman, milijarder i privatni astronaut, letio je 2024. godine u kapsuli Spejs eksa sa Menonovom suprugom, inženjerkom Spejs eksa Anom Menon, i još dvoje ljudi u misiji Polaris Don, privatnom letu sa izlaskom u otvoreni svemir koji je finansirao Ajzakman.
"Anil se čitavog života pripremao za ovaj trenutak", napisao je Ajzakman na mreži X nakon lansiranja.
"On je naučnik, vojni oficir, ljekar, pilot, suprug i otac i bez sumnje će postati jedan od velikih američkih astronauta".
Ovo je drugi let u svemir i za Dubrova, koji ima 48 godina, i za Kikinu, koja ima 41 godinu i jedina je žena među 23 aktivna ruska kosmonauta.
Kikina je bila prva Ruskinja koja je u oktobru 2022. godine letjela na Međunarodnu svemirsku stanicu u Spejs eksovoj letjelici Kru Dragon, u misiji kojom su obnovljeni zajednički američko-ruski letovi astronauta.
Saradnja NASA-e i Roskosmosa na Međunarodnoj svemirskoj stanici, staroj 27 godina, opstaje uprkos tenzijama, prije svega zbog tehničke neophodnosti.
Američki solarni paneli napajaju čitavu stanicu, dok ruski potisnici pomažu da se održi u orbiti.
Obje zemlje smatraju stanicu ključnom za svoje programe svemirskih letova sa ljudskom posadom, uprkos sve većoj militarizaciji Zemljine orbite.
Curenje vazduha na stanici stavilo je odnose NASA-e i Roskosmosa na probu, jer su se dvije agencije povremeno neslagale oko načina pronalaženja i popravljanja izvora curenja.
NASA je prošlog mjeseca naredila astronautima da se pripreme za moguću evakuaciju zbog spora sa Rusijom o popravci curenja vazduha.
Kosmonaut na stanici planirao je da testerom otvori pristup odjeljku za koji se vjerovalo da sadrži izvor curenja, što je izazvalo zabrinutost zvaničnika NASA-e.
Stanje svemirske stanice, koja bi trebalo da bude povučena iz upotrebe ubrzo nakon 2030. godine, vjerovatno je bila tema Ajzakmanovih razgovora sa ruskim zvaničnicima.
Na video-snimku koji je Roskosmos objavio na Telegramu vidi se Ajzakman kako razgovara sa Bakanovom, u prisustvu visokih zvaničnika Roskosmosa.
NASA i Roskosmos nijesu odmah odgovorili na pitanja o tom sastanku.
Bakanov je prošlog ljeta posjetio Floridu kako bi prisustvovao zajedničkom američko-ruskom lansiranju astronauta u Spejs eksovoj kapsuli.
Sastao se sa tada vršiocem dužnosti direktora NASA-e Šonom Dafijem da razgovaraju o Međunarodnoj svemirskoj stanici i saradnji na Mjesecu, ali nakon tog sastanka nijesu postignuti sporazumi niti su pokrenuti novi projekti.
Kada je Rusija posljednji put lansirala posadu sa lansirnog kompleksa 31 na kosmodromu Bajkonur, raketa je teško oštetila istorijsku lansirnu rampu, zbog čega je jedini ruski lansirni položaj za letove sa posadom bio van upotrebe tokom višemjesečnih popravki.
Rusija je u martu ponovo počela da koristi rampu lansiranjem bespilotne teretne misije ka Međunarodnoj svemirskoj stanici.