Stranci u Crnoj Gori suočeni sa administrativnim haosom i plaćanjem za mjesto u redu

Strani državljani svjedoče o višednevnom čekanju ispred podgoričkog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), nejasnim procedurama i ponižavanju. Vlasnica računovodstvene agencije navodi da pojedini klijenti plaćaju druge da im zauzmu mjesto u redu.

Uvođenje viza za državljane pet zemalja ponovo je otvorilo pitanje spremnosti administracije da sprovede promjene migracione politike.

Zaposleni jedne podgoričke firme otišao je u četiri sata popodne da zauzme red ispred MUP-a, a do dva sata narednog dana nije stigao do šaltera. Zamijenio ga je kolega, koji je čekao još jednu noć. Posao su završili tek narednog jutra, oko deset sati.

Vlasnica računovodstvene agencije kaže: “Cijena bude između 150 i 300 eura, zavisi od toga ko čeka i koliko dugo. Ta osoba stoji tokom dana i noći, a moja zaposlena u osam ujutro preuzima red i završava posao u okviru svog radnog vremena.”

Tokom oktobra ispred podgoričke zgrade MUP-a, poznate kao “Limenka”, strani državljani satima su čekali da predaju dokumentaciju, neki i više dana zaredom. Sagovornici opisuju neizvjesnost hoće li stići do šaltera, oprečne informacije o potrebnim dokumentima i uvrede kojima su bili izloženi.

Ana, čije je ime izmijenjeno radi zaštite identiteta, pet dana je pokušavala da produži boravak sinu, američkom državljaninu. “Svakog dana sam dolazila, čekala satima i nijesam uspijevala da stignem na red. Na kraju su mi rekli da ćemo, ako ne završimo na vrijeme, morati da izađemo iz države i započnemo cijeli postupak ispočetka.”

Vlasnica agencije objašnjava da su prije plaćanja za mjesto u redu angažovali zaposlene firmi da čekaju. “Prije dvije sedmice imali smo dvije nove boravišne dozvole. Radnici firme otišli su u četiri sata popodne da zauzmu red i uspjeli su da završe posao tek sjutradan oko jedan poslije podne. Tada još nijesmo plaćali nikome da čeka.”

Već naredne sedmice za produženje boravka jednog izvršnog direktora čekali su dvije noći. “Jedan momak je otišao u četiri popodne, čekao do sjutradan do dva popodne i nije stigao na red. Onda ga je zamijenio drugi, koji je nastavio da čeka do narednog jutra. Tek tada, oko deset sati, uspjeli smo da završimo.”

Prema njenim riječima, nema jasnog i kontrolisanog redosljeda prijema stranaka. “Tokom noći ljudi prave razne spiskove, neko upisuje imena, neko ih precrtava. Niko to ne kontroliše. Bukvalno, ako ne umiješ da se svađaš, možeš doći u pola šest ujutro i opet ostati bez reda.”

Posebno joj je neprijatno kada klijentima mora da objasni da, pored propisanih taksi i troškova dokumentacije, treba da izdvoje novac kako bi uopšte stigli do šaltera. “Zamisli nekoga ko je došao u Crnu Goru jer je čuo da ćemo uskoro biti članica EU, a ja treba da mu kažem da mora da plati nekome da stoji dva dana i dvije noći da bi završio papire.”

Pravnik i politički analitičar Boris Marić upozorava da pristup institucijama ne smije zavisiti od mogućnosti da se plati posrednik. “Ako ljudi plaćaju nekome da bi uopšte stigli do šaltera, to je ozbiljan pokazatelj neefikasnosti javne uprave. Zakonite usluge agencija nijesu sporne, ali posredovanje ne smije postati praktičan uslov za pristup instituciji. Država mora obezbijediti jasan i jednak redosljed prijema, kako ostvarivanje prava ne bi zavisilo od dodatnog novca.”

Ana, koja se vratila u Crnu Goru nakon 22 godine života u SAD, opisuje da je zbog komplikovanih postupaka i oprečnih informacija bila primorana da angažuje advokata. “Prije dolaska sam istraživala koja dokumenta su potrebna, ali informacije na sajtu nijesu bile jasne. Jednog dana bi mi tražili jedan papir, a kada bih ga donijela, rekli bi da mi treba nešto sasvim drugo. Bila sam toliko frustrirana da sam plakala.”

Ljudi su satima stajali zbijeni jedni uz druge, bez dovoljno mjesta za sjedenje i jasnog sistema rednih brojeva. Pojedini su dolazili oko jedan sat poslije ponoći u nadi da će narednog dana stići na red.

Ana tvrdi da su predstavnici privatnih agencija ulazili preko reda, dok su oni koji su samostalno pokušavali ostajali da čekaju. “Dolazili bi sa petnaestak fascikli, ulazili preko reda i na šalteru provodili po 45 minuta. Nama koji čekamo govorili su da se sklonimo jer svakako nećemo stići na red i da sljedeći put angažujemo agenciju.”

Problemi se nijesu završili preuzimanjem dozvole, jer Ana i dalje nailazi na teškoće pri otvaranju bankovnog računa i obavljanju svakodnevnih poslova.

Slična iskustva imaju i državljani Rusije, koji su opisali haos i nepostojanje funkcionalnog elektronskog sistema za izdavanje rednih brojeva.

Jedna strana državljanka čekala je šest sati, uglavnom sjedeći na podu, jer se oporavljala od medicinske intervencije, a službenici joj nisu obezbijedili stolicu.

Tokom višednevnog čekanja svjedočila je i neprijatnostima, uključujući uvrede i neprimjereno ponašanje prema strancima.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) zatražio je ispitivanje postupanja policijskog službenika nakon snimka na kojem se vidi fizički napad na osobu koja čeka ispred MUP-a.

Crna Gora je u januaru 2026. donijela Zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, kojim je uređen sistem zaštite od nejednakog postupanja po osnovu rasnog ili etničkog porijekla i drugih ličnih svojstava.

Marić naglašava da dostojanstvo ne zavisi od državljanstva ili boravišnog statusa i da svaku prijavu neprofesionalnog postupanja treba provjeriti.

CIN-CG je MUP-u 21. oktobra uputio pitanja o organizaciji prijema stranaka i gužvama, kao i tvrdnjama o ulasku preko reda.