Društvo
Švajcarska suočena sa rastom konzumacije i distribucije kokaina
Kanton Aargau postao je centralno mjesto distribucije kokaina u Švajcarskoj, dok raste broj hospitalizacija i tretmana zavisnosti od ove droge.

Kokainska konzumacija u Švajcarskoj bilježi značajan porast. Kanton Aargau funkcioniše kao čvorište distribucije kokainske trgovine.
Švajcarski inspektori iz Odjela za narkotike gotovo isključivo se bave istragama vezanim za kokain. Istovremeno, naoružavanje narko-scene raste: u stanovima dilera sve češće se pronalaze vatreno oružje, noževi i panciri.
- "Već četiri godine sve je drugačije - sada smo praktično samo inspektori za kokain" - kaže jedan istražitelj iz kantona Aargau.
Droga se odatle distribuira ka Cirihu, Bazelu i Bernu. Među glavnim dilerima i uvoznicima droge su pripadnici tzv. "srpske mafije", a u stopu ih prate Albanci.
- "Gotovo svaka mediteranska luka danas je ulazna tačka za kokain, koji preko srpske ili albanske mafije pronalazi put do Švajcarske" - navodi jedan inspektor iz Sent Galena.
Veće količine stižu u Aargau, a zatim i u ostatak Švajcarske, dok droga pronalazi put i do Njemačke i Francuske.
Količine kokaina koje inspektori danas pronalaze ranije su bile nezamislive. Čak i kod "malih riba" iz dilerske scene pronalazi se po jedan do dva kilograma droge, kaže Bernhard Stettler, šef Odeljenja za narkotike.
Rastu i brojke hospitalizacija i tretmana zavisnosti zbog kokaina. Analiza organizacije "Sucht Schweiz" pokazuje da je konzumacija kokaina u Švajcarskoj porasla, posebno među muškarcima između 18 i 34 godine.
Ivo Krizic, koautor studije "Sucht Schweiz", ističe da se broj od oko 60.000 kokainskih konzumenata vjerovatno više nego udvostručio.
- "Kada bi se svaki konzument kokaina, recimo u tramvaju u Cirihu zasvjetlio crvenim, vjerovatno bismo se svi uplašili" - izjavio je šef komesarijata kriminalističke policije u Cirihu.
Postoje i određene profesije u kojima se kokain koristi funkcionalno, radi povećanja radne sposobnosti, budnosti ili samopouzdanja. To uključuje ugostiteljstvo, građevinsku industriju, kao i umjetničku i zabavnu scenu. Faktori koji doprinose tome su visok pritisak na učinak, dugi ili neredovni radni sati, izražena grupna dinamika i nesigurnost vezana za posao.